MERT prihvatio predlog IRF-a, Centra za ženska prava i Skupštine CG

Nakon što je stupila na snagu Direktiva EU 2022/2381 koja predviđa uravnoteženiji pristup za manje zastupljen pol u organima upravljanja i rukovođenja u velikim privrednim društvima, Investiciono-razvojni fond je preduzeo konkretne korake u cilju usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim, a koji su od ključne važnosti za osiguranje konkurentnosti ekonomije, podršku inovacijama i poboljšanje profesionalnih standarda u upravama velikim crnogorskih privrednih društava.

Naime, IRF je u saradnji sa Odborom za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, incijator i autor Akcione agende za ekonomsko osnaživanje žena koja je usvojena u martu 2022. godine, uz aktivnu podršku domaćih i međunardnih partnera. Ova Agenda definiše niz ciljeva koji treba da rezultiraju konkretnim i mjerljivim učincima, u pogledu uklanjanja barijera koje remete ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena Crne Gore, povećanja zastupljenosti i liderstva na izvršnim i rukovodećim pozicijama u velikim preduzećima. 

Slijedeći obaveze iz Akcione agende, radna grupa kojom koordinira IRF, u saradnji sa, skupštinskim Odborom za rodnu ravnopravnost, Centrom za ženska prava i nezavisnim pravnim ekspertima, predložila je više zakonskih rješenja o primjeni odredbi važećih međunarodnih konvencija i direktiva EU, uključujući njihovo transponovanje u Zakon o privrednim društvima.

Na ovonedjeljnoj Javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima i Nacrtu Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, nadležna ministarstva - ekonomskog razvoja i turizma i finansija uvažili su sugestije radne grupe IRF-a da novo zakonsko rješenje obavezno sadrži i norme koje uređuju pitanje odgovarajuće rodne uravnoteženosti u organima upravljanja velikih crnogorskih privrednih društava.

Izvršna direktorica IRF-a, Irena Radović, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Božena Jelušić i izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević iskazale su snažno očekivanje da će novo zakonsko zakonsko rješenje sadržati odredbe direktive o uvođenju efikasnih mjera kako bi se u velikim preduzećima, državnim i privatnim, postiglo uravnoteženije učešće žena i muškaraca u odborima direktora i na rukovodećim pozicijama, sa ciljem dostizanja zastupljenosti žena od najmanje 40% od ukupnog broja neizvršnih direktora u odboru direktora, odnosno najmanje 40% članova nadzornog odbora, odnosno najmanje 33% od ukupnog broja svih direktorskih položaja, uključujući i izvršne i neizvršne direktore.

ESG standardi (ekološki, socijalni i standardi dobrog korporativnog upravljanja) obavezujući su za preduzeća u EU, te se ovom našom inicijativom doprinosi blagovremenom usklađivanju velikih crnogorskih privrednih društava sa standardima EU u privrednom poslovanju, što je posebno važno ukoliko žele poslovati sa evropskim kompanijama, plasirati svoje proizvode, ostvarivati snažniji profit, Samim tim doprinijeti snaženju sveukupne konkurentnosti crnogorske privrede.

Radović je kazala da je IRF u potpunosti posvećen realizaciji ovakvih inicijativa sa aspekta onoga što će donijeti Crnoj Gori, u smislu snaženja ekonomskog razvoja, jer inkluzivnost i stvaranje uslova da žene participiraju u donošenju odluka u kompanijama stvara kvalitetne pretpostavke za snažnije prihode, inkluzivnost i snažniju konkurentnost u skladu sa prioritetima.

Radović je dodatno najavila da će od septembra krenuti sa kampanjom i programom gdje će biti identifikovane liderke na nivou direktorica i izvršnih direktorica, a kod kojih ćemo osnažiti kapacitet da budu aktivne članice upravnih odbora velikih crnogorskih preduzeća.

Jelušić smatra da je jedini način da se ukupan ljudski kapital Crne Gore iskoristi - osnaživanje druge polovine stanovništva, odnosno žena.

“Svi zakoni koji se donose trebaju biti orodnjeni, jer potrebe i mogućnosti žena nisu iste. Žene i muškarci jesu ravnopravni ali nisu jednaki zbog niza društvenih uslova koji tu jednakost onemogućavaju. Jedan od najvažnijih je u sferi ekonomije i zato je ova inicijativa mnogo važna i nadam se da će je uvažiti. Potrebno je donositi odluke kako žena ne bi bila žrtva sistema”, poručila je Jelušić.

Raičević je kazala je da su podržali prijedlog IRF-a kako bi što više žena učestvovalo u upravljačkim strukturama privrednih društava.

“U Crnoj Gori je izuzetno nizak procenat žena u upravljačkim strukturama. A rezultati žena su u praksi izuzetno dobri. Kao zemlja koja pretenduje da bude članica EU, važno je pripremiti zakone i osnažiti ravnopravnost učešća žena u svim strukturama privrede. Zahvalni smo IRF-u i direktorici Ireni Radović koja je ovu temu i lično promovisala i koja je Centar za ženska prava pozvala da se uključi u cijelu priču”, kazala je Raičević.

Ovakav pristup je dio napora usmjerenih na snaženje konkurtetnosti CG ekonomije, dodala je Raičević, uz podsjećanje da svi relevantni nalazi Evropske komisije, Svjetske Banke i MMF-a ukazuju da veća zastupljenost žena u organima upravljanja podstiče mobilnost na tržištu rada, produktivnost, osnažuje konkurentnost i profitabilnost privrednih društava, čime se postiže snažniji ekonomski razvoj i inkluzivan ekonomski rast, a što su ključni motivi zbog kojih se zalažemo da Crna Gora u cjelosti implementira ponuđena rješenja.