PočetnaVijestiSaopštenje (Rezultati poslovanja u 2018. i planovi za 2019.godinu)
Izvor:PR Služba
Datum objave: 28.01.2018.
Share:
Vijesti

Saopštenje (Rezultati poslovanja u 2018. i planovi za 2019.godinu)

28.12.2018.godineSaopštenjeRezultati poslovanja u 2018. i planovi za 2019.godinuInvesticiono-razvojni fond je u dosadašnjem poslovanju dokazao da je za sobom imao još jednu uspješnu poslovnu godinu, pri čemu se posebno insistiralo na jačanju preduzetništva kroz aspekte koji dominantno utiču na poboljšanje ukupne ekonomske situacije u Crnoj Gori. U prilog tome govori podatak da smo u godini koja je za nama plasirali 204 mil € u crnogorsku privredu, a u 2017. I 2018. ukupno smo plasirali 380 mil EUR.

28.12.2018.godine

 

Saopštenje 

Rezultati poslovanja u 2018. i planovi za 2019.godinu

Investiciono-razvojni fond je u dosadašnjem poslovanju dokazao da je za sobom imao još jednu uspješnu poslovnu godinu, pri čemu se posebno insistiralo na jačanju preduzetništva kroz aspekte koji dominantno utiču na poboljšanje ukupne ekonomske situacije u Crnoj Gori. U prilog tome govori podatak da smo u godini koja je za nama plasirali 204 mil € u crnogorsku privredu, a u 2017. I 2018. ukupno smo plasirali 380 mil EUR.

U protekle dvije godine, posebna pažnja je bila posvećena razvoju preduzetništva podrška posebnim ciljnim grupama (početnici, mladi, žene, tehnološki viškovi, individaulani poljoprivredni proizvođači). Tim ciljnim grupama obezbijedjena je kreditna podrška u iznosu od preko 20 mil EUR, podržano blizu 300 projekata i otvoreno preko 500 novih radnih mjesta.

Kao razvojna institucija posebnu pažnju posvećujemo prioritetnim sektorima razvoja crnogorske ekonomije - turizam, poljoprivreda, proizvodnja. U 2017. i 2018.godini IRF je u djelatnost turizma i ugostiteljstva, poljoprivrede i poizvodne djelatnosti, ukupno uložio preko 200 mil EUR.

IRF je u prethodnom periodu zahvaljujući velikom angažmanu uspio da ostvari sve zacrtane zadatke I ciljeve I time postavi nove, veće, granice za narednu poslovnu godinu.

Naš prioritet i u 2019. godini biće podrška razvoju preduzetništva sa ciljem da se podstaknu I podrže svi održivi projekti vezani za otpočinjanje privatnog biznisa nezaposlenih lica, što I jeste naš primarni cilj kao razvojne institucije -otvaranje novih radnih mjesta I stvaranje povoljnijeg ambijenta za brži razvoj crnogorske ekonomije.

Plan Investiciono-razvojnog fonda za 2019. godinu predviđa plasmane u ukupnom iznosu od najmanje 180 mil EUR.

Predviđeno je da novi instrumenti budu realizovani kao podrška posebnim ciljnim grupama i to u vidu garantnih šema.

Uvođenjem Garantnog fonda kao posebnog instrumenta podrške, IRF će stvoriti još jedan mehanizam koji će motivisati potencijalne preduzetnike da se lakše odluče da započnu sopstveni biznis. Kroz ovaj instrument podrške bićemo u prilici da svim zainteresovanim licima koja imaju održive projekte i biznis ideje, a nemaju u dovoljnoj mjeri kolateral koji je zakonom predviđen, omogućimo da kroz šemu Garantnog fonda dođu do realizacije svoje biznis ideje.

Ovaj instrument je namijenjen mladima, ženama, nezaposlenim visokoškolcima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima, tehnološkim viškovima, kao i svim onim preduzetnicima koji imaju održivu i profitabilnu ideju. Izdavanjem garancija stvoriće se svi preduslovi za lakši pristup kreditnim sredstvima i na taj način motivisati potencijalni, ali i postojeći preduzetnici da ulažu u biznis.

Realizacija projekata i podrška IRF-a je neophodna i dokazano značajna u dijelu podrške preduzetništvu koja uključuje mlade, tehnološke viškove i žene u biznisu. Ista će biti dodatno osnažena realizacijom garantnih šema i programa podrške socijalnom preduzetništvu.

Novim instrumentom, koji se odnosi na podršku socijalnom preduzetništvu, biće dodatno stimulisana ta ciljna grupa, koja će imati još jedan dodatni izvor finansiranja i to po povoljnijim uslovima. Plan je da novim sredstvima ojačamo finansijsku bazu za ove kreditne linije kojima se izdaju mikro i mali krediti.

Nastavićemo saradnju sa razvojnim međunarodnim partnerima EIB (Evropska Investiciona Banka), CEB ( Razvojna Banka Savjeta Evrope), EIF (Evropski Investicioni Fond), CDB (Kineska Razvojna Banka).

Sistem »nedjeljnog odlučivanja« tj. donošenja odluka od strane Odbora direktora IRF-a je praksa koja će se poštovati i u sljedećoj godini kao način na koji je ubrzan proces odlučivanja, što znači da je sve kod podnosioca zahtjeva tj. koliko brzo može obezbijediti potrebnu dokumentaciju i ispuniti zakonske uslove. Takođe, konstantno praćenje klijenata (prije, u toku i nakon realizacije investicije) nam pomaže da održavamo stalni kontakt i djelujemo preventivno, u slučaju gdje za to ima potrebe i na taj način sprečavamo nastajanja mogućih problema u preduzećima i doprinosimo podršci i razvoju biznisa.

Na taj način se kontinuirano promovišu instrumenti podrške koji će uticati na bolje povezivanje preduzeća i sektora, podrška klasterima, podrška projektima koji se odnose na proizvodnju i preradu sa većim stepenom finalizacije proizvoda kao i podrška preduzećima koja favorizuju domaće proizvode i sirovine. Posebna pažnja se usmjerava prema novim preduzećima, novim projektima, kojima se želi postići diversifikacija ekonomske strukture.

Posebna pažnja će biti usmjerena na postojeća preduzeća i njihove razvojne projekte. Podržaće se priiritetni sektori razvoja ali i ostali sektori, čime se želi uticati na diversifikaciju ekonomske strukture. Regionalni razvoj će biti prioritet tako da će posebne aktivnosti i mjere biti usmjereni na projekte koji se realizuju u opštinama koje su ispod državnog nivoa razvijenosti. Omogući će se kreditne linije za razvoj infrastrukture na lokalnom nivou koji je u funkciji razvoja biznisa.

Naravno za ostvarenje optimalnih rezultata neophodna je kontinirana saradnja sa ministarstvima, državnim organima i opštinama.

Sveobuhvatan pristup analizi prioriteta crnogorske privrede usmjera investicionu aktivnost IRF-a ka sljedećim prioritetima:

  • Razvoj preduzetništva, kroz podršku posebnim ciljnim grupama (mladi, početnici, žene, visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprivredni proizvođači, zanatlije, inovativno preduzetnišvo, ICT biznis, klasterska proizvodnja, osobe sa invaliditetom i slično);
  • Rast i razvoj mikro, malih, srednjih i velikih preduzećima, sa posebnom pažnjom na:
    • ulaganja u prioritetne sektore crnogorske ekonomije,
    • p
    • diversifikaciju crnogorske ekonomije
  • Podrška realizaciji green field i brown field investicija
  • Podršku infrastrukturnim projektima, projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja i projektima iz oblasti energetike i energetske efikasnosti
  • Ravnomjeran regionalni razvoj
  • Otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta

Kamatna stopa je i instrument promovisanja prioritetnih djelatnosti i nivoa investicione aktivnosti.U skladu sa tim stimalacije tj. umanjenja kamatnih stopa će se odobravati u skladu sa prioritetima. IRF će i u narednom periodu obezbijediti posebne uslove za one subjekte koji projekte realizuju u opštinama sjevernog regiona i u opštinama koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore. Pored posebno definisanih uslova za opštine koje su ispod prosjeka razvijenosti i opštine Sjevernog regiona, IRF će definisati i stimulacije za ove opštine, ali i za one subjekte koji realizacijom projekta zaposle 5 ili više novih lica bez obzira na regionalnu pripadnost projekta, kao i za one koji kao sredstvo obezbjeđenja ponude bankarsku garanciju. Stimulacija će se ogledati u smanjenju kamatne stope u odnosu na utvrđene kamatne stope. Nastavićemo sa primjenom stimulativnih uslova za preduzeća koja redovno izmiruju svoje poreske obaveze. U skladu sa ugovorom sa Evropskom investicionom bankom, kamata na kredite koji se plasiraju iz sredstava ove finansijske institucije manja je za 0,5%.

Tokom 2017 i 2018.godine IRF CG je svojom kreditnom aktivnošću podržao otvaranje i očuvanje preko 8.600 radnih mjesta. Programi podrške IRF -a se kontinuirano inoviraju u skladu sa konkretnim potrebama novih i postojećih privrednih subjekata. S tim u vezi neophodno je obezbijediti adekvatan portfolio namjenskih aktivnosti koje će omogućiti otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta, kako bi se stvorili preduslove za ostvarivanje održivog i inkluzivnog ekonoskog rasta baziranog na proširivanju preduzetničke baze, motivisanju radno sposobnog stanovništva da samostalno privređuju i stvaraju novu vrijednost. Zadatak IRF -a je da pruži podršku postojećim privrednim subjektima da realizuju nove poslovne ideje u cilju ostvarivanja boljeg poslovnog rezultata i otvaranja novih radnih mjesta, što ima multipikativan pozitivan efekat na razvoj društva u cjelini.

O uspješnosti finansiranih projekata najbolje govori NPL – procenat loših plasmana koji se kretao od 2,07% do 5,20 % . Ovi podaci jasno ukazuju na koji način IRF donosi odluke o plasmanu kreditnih sredstava i koliko uspješno realizuje svoje kreditne linije. 

IRF je, prije svega, na crnogorskom tržištuprepoznat kao institucija koja nudi najpovoljnije uslove finansiranja biznisa, sa najpovoljnijim kamatnim stopama u regionu, uz stimulaciju sektora koji važe za najveće potencijale kada je u pitanju doprinos rastu i razvoju države Crne Gore.

Jasno je da je IRF uticao na smanjenje kamatnih stopa na crnogorskom tržištu, ali posmatrano sa druge strane pojačana konkurencija na bankarskom tržištu Crne Gore, ulaskom novih banaka, trebala bi da rezultira daljim padom aktivnih kamatnih stopa i raznovrsnijom ponudom kreditnih proizvoda, specijalno, prema pravnim subjektima. IRF će i u narednoj godini smanjivati kamate i na taj način uticati da one budu još povoljnije za crnogorske preduzetnike.

Vlada Crne Gore je jedina Vlada u regionu koja preko IRF-a obezbjeđuje svojim građanima beskamtne kredite. Ti krediti će biti aktuelni i u sljedećoj godini i ne samo za visokoškolce koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, već i za žene koje imaju potencijala za biznis-početnice, kao i za tehnološke viškove koji imaju uslova da se preduzetništvom ponovo zaposle.

Što se tiče te ideje da se IRF transformiše u Razvojnu banku, postoje razlozi i za i protiv i treba napraviti detaljnu analizu na osnovu koje treba donijeti odluku. Ukoliko bi IRF prerastao u Razvojnu banku i ako bi ta Banka sprovodila sve aktivnosti kao poslovne banke, od davanja kredita, preko depozita do vršenja platnog prometa, to bi automatski značilo i povećanje troškova. U toj varijanti bilo bi upitno plasiranje kreditnih sredstava po uslovima po kojima IRF sada plasira sredstva. Zato je zaista neophodno da se uradi studija izvodljivosti koja bi trebala da odgovori da li je Crnoj Gori potrebna još jedna banka.